Banjaluka bez zelenih površina – za potrebe građana ili investitora?

Javni uvid na Nacrt revizije regulacionog plana dijela centralnog područja Banjaluke je završio 18. maja, što nam daje još jako malo vremena za reagovanje i djelovanje. Ukoliko niste stigli napisati svoje prijedloge i sugestije na planirani izgled centra grada, imate još samo jednu priliku. To je javna rasprava koju Odjeljenje za prostorno uređenje ima obavezu zakazati do 18. juna i tada ćemo imati mogućnost da usmeno kažemo šta mislimo o planskim opredjeljenjima, kako i da postavljamo pitanja izrađivačima plana i predstavnicima Odjeljenja.

Da li ste znali da, ukoliko ovaj Nacrt bude usvojen, centar grada neće dobiti niti jedan novi kvalitetan javni zeleni prostor? Vi sad možete reći: "Ali dobiće "urbani park" na mjestu današnjeg parkinga kod Kraša i još jedan na parkingu kod stare autobuske stanice." Onda vas pitamo, da li popločanu površinu sa nekoliko stabala i eventualno nekom uskom travnatom trakom možemo nazvati kvalitetnom zelenom površinom? Moramo se osvrnuti i na termin "urbani park" i zapitati se šta je to zapravo? Osim što je pleonazam, naravno. Da li ste nekad čuli za neki ruralni park? Ako park najprostije definišemo kao dio grada u kome se nalazi održavano zelenilo, kako ćemo definisati urbani park?

U tekstualnom dijelu plana (poglavlje Životna sredina) govori se o važnosti očuvanja svih postojećih zelenih površina, što je u suprotnosti sa Nacrtom plana gdje vidimo da će grad Banjaluka izgubiti malobrojne preostale zelene površine (posebno travnate). Tako će u skladu sa ovim planom ukoliko isti bude usvojen nestati sljedeće zelene površine:

- zelena površina ispred Muzeja savremene umjetnostiu potpuno se popločava uz očuvanje stabala i eventualnu sadnju novih. Uzevši u obzir gradnju podzemne garaže možemo pretpostaviti da će se pri sadnji stabala i grmova koristiti oni primjerci koji svojim korijenskim sistemom i rastom u budućnosti neće narušavati konstrukciju podzemnog objekta. Tako da je pretpostavka da će velika stabla lipe i kestena biti zamijenjena kuglastim formama jasena i javora i sl.
Slika 1

- zelena površina oko spomenika Banu Milosavljeviću koja je, iako privremeno rješenje, dala važan doprinos u regulisanju mikroklime najužeg centra grada se takođe potpuno popločava. Važnost ove zelene površine će posebno doći do izražaja nakon rekonstrukcije „Parkića“ gdje su stabla sa većim krošnjama (a koja su nekada vršila ulogu regulisanja mikroklime na tom prostoru) uklonjena, tj. zamjenjena novim mladim sadnicama, koje tek treba da se razviju i vrše povoljne uticaje (kroz 20-30 godina). Umjesto da se potpuno poploča, ova zelena površina treba biti sačuvana i obogaćena novim stablima čija krošnja može da stvara hlad.
Slika 2

- u potpunosti će biti uništena zelena površina na ukrštanju ulica Vuka Karadžića i Kralja Petra I Karađorđevića radi izgradnje dva poslovna objekta (-3Po+P+3 i -3Po+P+8+Pe). Ovo je zelena površina preko puta Narodnog pozorišta s jedne i Narodne skupštine Republike Srpske s druge strane.  S obzirom na to da se ovim Nacrtom ne stvaraju nove kvalitetne zelene površine, očuvanje malog broja preostalih je od izuzetnog značaja za kvalitet življenja u gradu. Pored navedenog, planirani objekat sa tri podzemne etaže ne bi smio biti izveden na predmetnoj lokaciji zbog visokih podzemnih voda. Gradnjom bi bio ugrožen ne samo novoplanirani objekat nego i već postojeći objekti jer bi se poremetio  režim podzemnih voda kao i stabilnost okolnih postojećih objekata.
Slika 3

- uklanjanje dijela zelene površine ispred Mičurinovog parka. Ovo je važna zelena površina za ovaj već značajno „ogoljen“ dio grada. Potrebno je postojeći prostor očuvati kako on ne bi postao mjesto razdvajanja „stare“ i „nove“ Banjaluke, već mjesto koje ista dva dijela grada povezuje. Važno je pomenuti i posljednju kaldrmu u gradu Banjaluci koja se na toj lokaciji nalazi i koju je takođe neophodno sačuvati te ju ne uništiti unošenjem nove arhitekture na pomenutom mjestu. Zelena površina i kaldrma će biti uništene zbog gradnje planiranog objekta (-4Po+Su+P+12) na kaldrmi koja je svjedočila važnom kulturno-istorijskom periodu našeg grada.
Slika 4

- uklanjanje zelene površine pored Tehničke škole zarad izgradnje dva stambeno-poslovna objekta spratnosti -3Po+P+G+14+Pe i poslovnog objekta spratnosti -3Po+P+G+1, kako i podžemne etaže (-3Po) na cijeloj parceli. Čak je i prostor između objekat planiran kao popločani, a ne kao zeleni.

Sve navedeno je još alarmantnije ako uzmemo u obzir činjenicu da ovaj plan sada tretira zonu koja je naseljena sa 3267 stanovnika, a plan predviđa prostor za stanovanje i smještanje oko 7000 stanovnika. S tim u vezi, smatramo da je potrebno očuvanje postojećih zelenih površina u najvećoj mogućoj mjeri i stvaranje novih travnatih, zelenih površina. Takođe, planirano uduplavanje broja stanovnika u užem gradskom jezgru smatramo neopravdanim i preambicioznim jer će dovesti do zagušenja u saobraćaju i povećanjem potreba za komunalnim uslugama. U trenutnim uslovima grad ne odgovara na potrebe građana za javnim i zelenim površinama, površinama za rekreaciju i druge društvene aktivnosti. Ovakav Nacrt plana i predviđeni porast broja stanovnika ne samo da ne rješava ovaj problem nego ga sa povećanjem potreba za svim navedenim vidovima komunalnih usluga i objektima društvenog standarda čini još izraženijim.

Takođe, popločavanje zelenih površina će proizvesti dodatne troškove na štetu budžeta Grada te će iziskivati značajna sredstva za redovno održavanje. Pored navedenog, popločavanje zelenih površina će dovesti do povećanja temperature kao i do problema sa odvođenjem i filtracijom oborinskih voda.

Nosilac pripreme Nacrta, tj. naručilac plana je Odjeljenje za prostorno uređenje, a nosilac izrade plana je Institut za građevinarstvo "IG" d.o.o. Banjaluka. Sasvim slučajno je Slobodan Stanarević, bivši direktor "IG"-a današnji načelnik Odjeljenja za prostorno uređenje. Kako bi na kraju komičnih emisija pisalo "svaka veza sa stvarnim likovima je sasvim slučajna", moramo primijetiti da ovo nije ni komično a ni slučajno.

Nosilac pripreme i nosilac izrade nisu ponudili niti jedno inovativno plansko rješenje u pogledu održivog korištenja i razvoja grada bilo da se radi o smanjenju zagađenja od transporta,  ostavljanja više prostora za nemotorizovani saobraćaj, upravljanja otpadom (npr. podzemni kontejeri), korištenje ravnih krovova za proizvodnju solarne energije ili kreiranje zelenih krovova, skupljanje i korištenje oborinskih voda za komunalne potrebe, stvaranje novih parkovskih površina, očuvanje biodiverziteta urbanog dijela grada i sl. S obzirom da se Grad Banjaluka predstavlja kao regionalni centar, a plan je da se razvija u pravcu „green city“ i „smart city“, očekivali smo mnogo konkretnija i inovativnija rješenja u cilju postizanja strateških pravaca razvoja grada.

Comments are closed.